Kardiovaskularna oboljenja sa sobom nose najveću stopu smrtnosti stanovništva širom svijeta pa i u Bosni i Hercegovini, međutim usvajanjem zdravih životnih navika i uticanjem na rizikofaktore obolijevanja, moguće je prevenirati razvoj kardiovaskularnih bolesti. Savjete smo potražili od prim.dr. Nedžade Hukić Suljkanović, spec. interniste, subspec.kardiologa u Poliklinici Medical Irac.
Vodeći uzroci umiranja stanovnika na području Tuzlanskog kantona su iz grupe kardiovaskularnih oboljenja, pokazala je Analiza zdravstvenog stanja stanovništva Tuzlanskog kantona u 2020. godini. Jedno od najčešćih oboljenja iz ove grupe je hipertenzija (trajno visok krvni pritisak) koja je osnovni razlog zašto se pacijenti javljaju kod porodičnog ljekara.
Kod hipertenzije razlikujemo esencijalnu/primarnu i sekundarnu.
Primarna hipertenzija se javlja u 95 posto slučajeva. Uzrok “esencijalne” hipertenzije ne može se ustanoviti. Ona može biti uzrokovana genetskim faktorima i faktorima okoliša i javlja se nakon 35 godine života. “Sekundarna” hipertenzija je hipertenzija izazvana nekim drugim poremećajem i može se javiti i u ranom dječijem uzrastu, pojašnjava dr. Hukić Suljkanović.
Faktori uzroka i prevencija
Brojni su faktori koji utiču na razvoj kardiovaskularnih oboljenja, a većina ih je vezana za način života odnosno loše životne navike.
Rizici za razvoj kardiovaskularnih oboljenja su dob, pol, nasljedni faktori, gojaznost, dijabetes, konzumiranje alkohola i nikotina, izostanak fizičke aktivnosti, dislipidemija (poremećaj metabolizma masti) i drugi, navodi dr. Hukić Suljkanović.
Stručnjaci poručuju da postoje određeni faktori rizika na koje se može uticati, ali i oni na čijem polju su građani nemoćni.
Može se uticati na promjenjive faktore rizika. Dob, pol, genetiku ne možemo mijenjati, ali sve ostalo možemo: regulisati tjelesnu težinu, reducirati unos masti, prestati konzumirati alkohol i nikotin, povećati fizičku aktivnost, hraniti se zdravije, ističe dr. Hukić Suljkanović.
Javljanje ljekaru preporučuje se već kod prvih simptoma: glavobolje, vrtoglavice, nesigurnosti u hodu, umora, povremene boli u grudima. U zavisnosti od simptoma i rizikofaktora, nakon javljanja ljekaru, pristupa se liječenju oboljenja.
Veliki broj kardiovaskularnih oboljenja se ne može upotpunosti izliječiti, već samo držati pod kontrolom, stoga je važno voditi računa o prevenciji i zdravom načinu života.
