fbpx

Kardiovaskularna oboljenja sa sobom nose najveću stopu smrtnosti stanovništva širom svijeta pa i u Bosni i Hercegovini, međutim usvajanjem zdravih životnih navika i uticanjem na rizikofaktore obolijevanja, moguće je prevenirati razvoj kardiovaskularnih bolesti. Savjete smo potražili od prim.dr. Nedžade Hukić Suljkanović, spec. interniste, subspec.kardiologa u Poliklinici Medical Irac.

Vodeći uzroci umiranja stanovnika na području Tuzlanskog kantona su iz grupe kardiovaskularnih oboljenja, pokazala je Analiza zdravstvenog stanja stanovništva Tuzlanskog kantona u 2020. godini. Jedno od najčešćih oboljenja iz ove grupe je hipertenzija (trajno visok krvni pritisak) koja je osnovni razlog zašto se pacijenti javljaju kod porodičnog ljekara.

Kod hipertenzije razlikujemo esencijalnu/primarnu i sekundarnu.

Primarna hipertenzija se javlja u 95 posto slučajeva. Uzrok “esencijalne” hipertenzije ne može se ustanoviti. Ona može biti uzrokovana genetskim faktorima i faktorima okoliša i javlja se nakon 35 godine života. “Sekundarna” hipertenzija je hipertenzija izazvana nekim drugim poremećajem i može se javiti i u ranom dječijem uzrastu, pojašnjava dr. Hukić Suljkanović.

Faktori uzroka i prevencija

Brojni su faktori koji utiču na razvoj kardiovaskularnih oboljenja, a većina ih je vezana za način života odnosno loše životne navike.

Rizici za razvoj kardiovaskularnih oboljenja su dob, pol, nasljedni faktori, gojaznost, dijabetes, konzumiranje alkohola i nikotina, izostanak fizičke aktivnosti, dislipidemija (poremećaj metabolizma masti) i drugi,  navodi dr. Hukić Suljkanović.

Stručnjaci poručuju da postoje određeni faktori rizika na koje se može uticati, ali i oni na čijem polju su građani nemoćni.

Može se uticati na promjenjive faktore rizika.  Dob, pol, genetiku ne možemo mijenjati, ali sve ostalo možemo: regulisati tjelesnu težinu, reducirati unos masti, prestati konzumirati alkohol i nikotin, povećati fizičku aktivnost, hraniti se zdravije, ističe dr. Hukić Suljkanović.

Javljanje ljekaru preporučuje se već kod prvih simptoma: glavobolje, vrtoglavice, nesigurnosti u hodu, umora, povremene boli u grudima. U zavisnosti od simptoma i rizikofaktora, nakon javljanja ljekaru, pristupa se liječenju oboljenja.

Veliki broj kardiovaskularnih oboljenja se ne može upotpunosti izliječiti, već samo držati pod kontrolom, stoga je važno voditi računa o prevenciji i zdravom načinu života.

CategoryKardiologija
Write a comment:

*

Your email address will not be published.

© 2017 - Copyright Poliklinika Irac

Powered by CS

Powered by Watch Dragon ball super