fbpx
Male researcher carrying out scientific research

Tumorski biljezi ili kako se još nazivaju tumorski markeri su različiti proteini, hormoni, enzimi, receptori i drugi stanični produkti koji se pojačano stvaraju u malignim stanicama. Tumorski biljezi su najčešće normalni sastojci stanica koji se u krvi zdravih osoba nalaze u fiziološkim ili vrlo malim koncentracijama.

Uloga tumorskih biljega

U kliničkoj praksi tumorski biljezi se najviše koriste u za procjenu uspješnosti terapije pojedinih tumora i za rano otkrivanje povratka tumora. Pad nivoa tumorskog biljega tijekom liječenja odnosno neposredno nakon završenog liječenja tumora ukazuje na povoljan odgovor tumora na terapiju. Međutim, zadržavanje visoke vrijednosti biljega unatoč liječenju ili čak njegov daljnji porast, znak su neučinkovitosti terapije.

Uspješno liječenje – možemo reći da je liječenje uspješno kada je nakon provedenog liječenja tumora razina tumorskog biljega pala na normalnu vrijednost. To nam sugerira da je tumorska masa maksimalno reducirana ili čak potpuno uklonjena.
Djelomično uspješno liječenje – je ono kod kojeg je nakon provedenog liječenja tumora došlo do značajnog pada razine tumorskog biljega, ali je on još uvijek iznad normalnih vrijednosti. Takav nalaz govori u prilog činjenici da primarni tumor nije u potpunosti odstranjen ili da postoji nešto udaljenija dodatna lokalizacija tumora ili da su prisutne metastaze.
Neuspješno liječenje – je ono kod kojeg je unatoč provedenom liječenju tumora razina tumorskog biljega ostala nepromjenjena ili je eventualno još i porasla.
Povratak bolesti – ponovni porast razine tumorskog biljega koja se nakon primarnog liječenja bila vratila na normalu.

I. TUMORSKI BILJEZI KOJI SE ODREĐUJU I MJERE U KRVI:

CA 15-3/CA 27-29

CA 15-3 je protein koji luče stanice sekretornog epitela te ga se može naći i u zdravih osoba, međutim u njih mu je koncentracija izuzetno mala. Umnožavanjem stanica koncentracija ovog biljega u krvi progresivno raste. Kako je sekretorni epitel u najvećoj mjeri zastupljen u tkivu dojke, značajniji porast koncentracije CA 15-3 najviše govori u prilog karcinoma dojke.

CA 19-9

CA 19-9 je tumorski antigen, po svojoj osnovnoj strukturi ugljikohidrat koji se u organizmu veže za mucinozni proteinski nosač. CA 19-9 se stvara i kod zdravih osoba i to najviše u stanicama vodova gušterače i žučnih vodova, ali ga u manjoj količini stvaraju i neke stanice sluznice debelog crijeva, bronha, žlijezda slinovnica pa čak i prostate. No, u zdravih osoba su koncentracije u krvi općenito toliko male da ih se jedva može detektirati.

CA-125

CA-125 je glikoprotein kojeg u najvećoj mjeri luče epitelne stanice jajnika dok ga u manjoj mjeri luče i epitelne stanice nekih drugih organa. Sukladno tome njegov porast je najčešći i najizraženiji upravo kod tumora jajnika pa se stoga CA-125 i koristi kao biljeg tumora jajnika. Više od 90 posto žena s uznapredovalim karcinomom jajnika ima značajno povišene vrijednosti CA-125 u krvi.

Prostata specifični antigen (PSA)

PSA je specifični protein kojeg luče žljezdane stanice prostate i kojeg se može naći samo u muškaraca. Sukladno tome PSA je jedan od najspecifičnijih tumorskih biljega jer se može naći samo kod tumora prostate. Međutim, budući da može biti povećan i kod nekih drugih nemalignih bolesti prostate (benigna hiperplazija prostate, upala prostate, starije osobe) različita su stajališta stručnjaka o njegovoj prikladnosti u rutinskoj primjeni ranog otkrivanja karcinoma prostate. Naime, u početnom stadiju tumor je mali pa je i koncentracija PSA u krvi tek malo povišena, ali malo povišena može biti i zbog drugih razloga koji nisu maligne prirode. Međutim, kod uznapredovalijeg tumora, kada je vrijednost PSA viša od 10 ng/mL, vjerovatnost karcinoma je vrlo visoka i tada PSA postaje vrlo specifični pokazatelj bolesti. Normalne vrijednosti PSA u muškaraca kreću se do 4 ng/mL.

Slobodni PSA (fPSA)

PSA se u plazmi jednim dijelom veže za proteine plazme i nevezani dio PSA naziva se slobodni PSA (fPSA). Određivanje slobodnog PSA predstavlja značajnu pomoć kod bolesnika koji imaju granično povišen PSA (između 4 i 10 ng/mL). Što je udio fPSA manji to je vjerovatnost postojanja karcinoma veća, i većina liječnika preporučuje obaveznu biopsiju prostate kada je udio fPSA 10 posto i manje. Kada je vrijednost fPSA veća od 25 posto rizik od karcinoma prostate je vrlo mali.

© 2017 - Copyright Poliklinika Irac

Powered by CS

Powered by Watch Dragon ball super