Kako regulisati povećan holesterol i trigliceride u krvi?-Poliklinika “Medical Irac” Tuzla

Što je to LDL i HDL holesterol?

Masti nisu topive u vodi, te se ne mogu transportirati krvlju. Stoga se pakiraju u posebne paketiće, da bi se transportovale krvlju. Ovi paketići se sastoje od nosača – proteina i masti (lipida) koje se prevoze, pa se paketići nazivaju lipoproteini. LDL (low density lipoprotein) je lipoprotein niske gustoće, a HDL (high density lipoprotein) je lipoprotein visoke gustoće. LDL ima nisku gustoću, jer je bogat mastima, a poznato je da masti i ulja plivaju na vodi, zato što su lakši od vode, tj. imaju manju gustoću. HDL ima malo masti, a mnogo više proteina (nosača) u svom sastavu, zato nije štetan, a čak je i “dobar”, jer ima kapacitet da kupi kolesterol iz krvnih žila i tako ih čisti.

Što je to dobar holesterol?

Dobar holesterol ili HDL (high density kolesterol) smatra se da ima sposobnost da skuplja masnoću sa zidova krvnih žila i na taj način sprječava nakupljanje masnoća na zidovima krvnih žila i sužavanje krvnih žila. Razvojem suženja krvnih žila, povećava se krvni pritisak i povećavaju šanse za začepljenje krvnih žila, ako dođe do nastanka tromba. Dobar holesterol prikupljene masnoće prenosi u jetru, gdje se dalje obrađuju, pa što više ima ovog “dobrog” holesterola tim bolje, jer će manje biti slobodnog holesterola u krvi.

Što je to loš holesterol?

Loš kolesterol ili LDL sadrži u velikom postotku holesterol koji podliježe oksidaciji. Holesterol iz ovih LDL paketića se lijepi za stijenke krvnih žila i doprinosi izgradnji aterosklerotskog plaka (naslaga na zidovima krvnih žila koje sužavaju promjer krvne žile). Kada je ovaj holesterol povećan dolazi do pojačanog stvaranja ovih naslaga, tj.plaka. Kada se suzi promjer krvnog suda povećava se pritisak, pa se i srce dodatno opterećuje.

Zašto su povećane vrijednosti holesterola štetne?

Kada su vrijednosti LDL – lošeg holesterola u krvi suviše visoke, on se lijepi za stijenke krvnih žila i ugrađuje se u aterosklerotski plak, što dovodi do suženja krvnih žila i otvrdnjavanja zidova krvnih žila. Ako se suviše suze krvne žile, otežano je opskrba krvlju, povećava se krvni pritisak. Ukoliko se otkine dio plaka, nastaje tromb, koji počne slobodno pluta krvlju. Ako dospije u krvni sud koji je uži od promjera tromba, može ga začepi i tada prestaje protok krvi u dio tkiva koji je dobivao krv putem tog krvnog suda. Kada dođe do ovog začepljenja u srcu dolazi do infarkta srčanog mišića, a ako je u mozgu do moždanog udara.

Rizik za razvoj srčanih oboljenja povećavaju: pušenje, dijabetes, povišen krvni pritisak, nizak HDL, povijest srčanih oboljenja u obitelji, godine – preko 45 za muškarce, preko 55 za žene.

Što su trigliceridi?

Povećani trigliceridi se obično ne javljaju sami, već su povezani s nekim drugim simptomima i stanjima, npr. pretilost, dijabetes, povišen krvni pritisak. Obično kada su trigliceridi povećani, HDL “dobar” holesterol je smanjen. Povećani trigliceridi su faktor rizika za razvoj srčanih oboljenja, a naročito ako je udružen s drugim simptomima koji karakteriziraju metabolički sindrom X. Šećeri koji se unose prehranom u organizmu se troše, a višak se pretvara u trigliceride iu tom obliku čuva za razdoblja gladi. Povećan unos šećera (ugljikohidrata), kao i dijabetes su povezani s povećanim stvaranjem triglicerida.

Što može uzrokovati povećan holesterol?

Povećan kolesterol može biti uzrokovan genetskim faktorom, lošom prehranom, pretilošću, a faktori rizika su i slaba tjelesna aktivnost, godine, spol (žene prije menopauze imaju niži kolesterol od muškaraca). Povišen kolesterol može nastati i kao posljedica nekog drugog oboljenja, npr. dijabetes, hipotireoidizam, opstruktivne bolesti jetre, oštećenja bubrega, lijekovi (anabolički steroidi, progesterona, kortikosteroidi).

Što je ateroskleroza, a šta ja aterosklerotski plak?

Suvišan holesterol organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i skuplja na zidove krvnih žila, tj. nastaje aterosklerotski plak. Pritom dolazi do suženja krvnih žila, a ovaj proces se događa u cijelom organizmu, ipak najopasnije je kad dođe do suženja srčanih i moždanih arterija. Ateroskleroza je pojava suženja u promjeru krvnih žila, koje se događa tijekom dugog vremenskog razdoblja, tj. godinama. Sužavanje arterija u nogama zbog ateroskleroze dovodi do bolova i grčeva u potkoljenicama prvenstveno pri hodu.

Koje su optimalne vrijednosti holesterola i triglicerida u krvi?

Ovdje su date okvirne vrijednosti kolesterola i triglicerida, a ukoliko postoje i dodatni faktori rizika za razvoj oboljenja srca i krvnih žila, vrijednosti masti u krvi su rigoroznije. Liječnik će Vam na temelju cjelokupnog zdravstvenog stanja odrediti koje vrijednosti masti u krvi su poželjne. Vrijednost ukupnog holesterola treba biti manja od 5,0mmol / l, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0mmol / l. HDL-kolesterol treba biti preko 1,0mmol / l.

Kako smanjiti holesterol u krvi?

Holesterol u krvi može biti povećan kao posledica povećanog unosa masti u ishrani ili ako jetra pojačano stvara holesterol, što je uglavnom genetski predodređeno. Na smanjen unos putem ishrane može da se utiče, u takvim slučajevima moguće je regulisati holesterol promjenom navika u ishrani, dok kod genetski pojačanog stvaranja holesterola, samo dijeta nije dovoljna i potrebno je koristiti i lijekove.

Tabela prehrane