Bolovi u donjem dijelu leđa (križobolja, lumbago) česti su poremećaji mišića i kostiju leđa, a zahvaćaju gotovo 40 % ljudi tijekom života. Križobolja je akutna ako traje manje od 6 tjedana, a kronična ako traje više od 12 tjedana.
Rizičnu skupinu za razvoj boli u donjem dijelu leđa čine sve osobe koje rade teške fizičke poslove ili suprotno, osobe čiji posao zahtijeva neprekidno sjedenje, osobe s osteoporozom ili nekom drugom anomalijom kralježnice, osobe koje su imale operativan zahvat na kralježnici, te osobe starije životne dobi.
Nepravilno (lijevo) i pravilno (desno) sjedenje za računalom
Bol u ledjima jedan je od najčešćih razloga odlaska liječniku. Ipak, ako povijest bolesti i fizikalni pregled ne upućuju na neku određenu bolest kao uzrok, izbjegava se slikovna dijagnostika kao što je rendgen, CR ili MRI kako bi se izbjeglo ozračivanje pacijenta.
Simptomi
Bolovi u donjem dijelu leđa najčešće nastaju nakon određenog pokreta, kod naginjanja, uvijanja ili podizanja. Bol može uslijediti odmah nakon pokreta ili idućeg jutra. U određenim položajima može se znatno povećati, pa i širiti uz nogu (išijas).
Prvi bolovi u donjem dijelu leđa obično se osjete već između dvadesete i četrdesete godine života, a nerijetko se bol nastavlja pojavljivati kroz čitav život, pri čemu su ponavljajuće epizode sve bolnije.
Bol u leđima može utjecati na kvalitetu sna, pa je tako ljudima koji pate od bolova potrebno više vremena kako bi zaspali, san je nemiran uz česta buđenja što dovodi do umora i neispavanosti tijekom dana. Posljedično se mogu javiti i simptomi depresije ili anksioznosti.
Većina bolova u leđima nema jasan uzrok, ali se pretpostavlja da je riječ o manje značajnim ozljedama mišića ili kostiju, istegnuća ligamenata ili mišića te uganućima zglobova.
Određeni čimbenici mogu doprinijeti boli u donjem dijelu leđa, kao što su pretilost, pušenje, stres, neispravno držanje tijela te loš položaj pri spavanju.
Uzroci također mogu biti:
osteoartritis,
reumatski artritis,
degeneracija diska,
hernija diska,
fraktura kralježaka,
infekcije ili tumor kralježnice.
Žene mogu trpjeti bolove u donjem dijelu leđa zbog endometrioze, ciste ili tumora na jajnicima ili fibroma maternice. Zbog promjena u držanju tijela i centra gravitacije, svaka druga trudnica osjeća bolove u tom predjelu.
Liječenje bolova u donjem dijelu leđa
-Mirovanje – prvih 7 dana dok se bol ne smiri preporuča se mirovanje u udobnom položaju i oprezno kretanje. Nakon smirenja boli, potrebno je ipak razraditi plan vježbanja kako bi se spriječila ponovna epizoda križobolje.
-Fizička aktivnost – šetnja, istezanje, pilates, joga, plivanje i gimnastika u vodi pokazali su se kao učinkovit način prevencije boli donjeg dijela leđa. Za osobe s kroničnom boli razvijene su posebne vježbe koje smanjuju razinu i učestalost pojave boli na duža razdoblja, međutim kako bi vježbe bile učinkovite, potrebno ih je redovito prakticirati uz savjete fizioterapeuta. Jačanje mišića leđa i trbušnih mišića učvrstit će trup i smanjiti pritisak na kralježnicu što će posljedično dovesti do ublažavanja bolova.
-Lijekovi – obično se prvo prepisuje paracetamol za ublažavanje boli, au slučaju jače akutne boli mogu prepisati i nesteroidni protuupalni lijekovi. Ipak, oni nose veći rizik od nuspojava jer djeluju štetno na bubrege, želudac i srce. Ako se ove dvije vrste lijekova ne pokažu učinkovitima, mogu se upotrijebiti i opioidi poput morfin, ali samo kratkoročno jer nose rizik od izazivanja ovisnosti te mogu imati negativne interakcije s drugim lijekovima. Davanje injekcija u međukralježničke zglobove može biti djelotvorno kod osoba koje boluju od išijasa.
-Kirurško liječenje – operacija može biti korisna kod osoba s težim mehaničkim oštećenjima, kao što je hernija diska, pri čemu se bol širi u nogu te izaziva slabost u nogama, probleme s mjehurom ili gubitak kontrole nad crijevima.
-Steznici i ortopedska pomagala – iako pojedine osobe osjećaju poboljšanje tijekom korištenja steznika i ortoza, dugoročno se ne preporučuje njihova upotreba jer slabe mišiće leđa i trbušne mišiće što opet dovodi do preopterećenja kralježnice i bolova.
-Alternativna medicina – znanost nije potvrdila učinkovitost uklanjanja bolova putem različitih masaža, akupunktura i kiropraktike, neki pacijenti svjedoče o smanjenju boli nakon ovakvih terapija. Akupunktura se pokazala u nekim slučajevima jednako korisna kao i analgetici. Masaže u kombinaciji s fizičkom aktivnosti mogu pokazati izvrsne rezultate, kao i kiropraktika ako ju izvodi stručna osoba.
-Terapija biljem – poneke prirodne trave mogu ublažiti bol kod pojedinaca koji nisu učestalo koristili analgetike, odnosno kod onih koji još nisu stvorili otpor na sredstva protiv bolova. U svrhu liječenja križobolje koristi se primjerice bijela vrba, zatim tzv. vražja kandža ili Capsicum gel.
Znakovi za uzbunu
Ako se uz pojavu bolova u donjem dijelu leđa osjete i neki od sljedećih simptoma, potrebno je zatražiti odmah liječničku pomoć jer može biti riječ o ozbiljnom medicinskom problemu:
- neobjašnjivi gubitak tjelesne mase,
- gubitak kontrole nad mjehurom ili crijevima,
- znatna mišićna slabost,
- smanjenje osjeta u nogama, leđima ili stražnjici,
- jaka bol nakon operacije,
- vrućica,
- infekcija mokraćnog sustava.
