Bilo da su na grudima ili jajnicima, najvažnije je da ciste otkrijete na vrijeme, a to ćete uraditi samo ako redovno posećujete ginekologa.
Gotovo da ne postoji žena koja bar jednom na reproduktivnim organima ili grudima nije imala cistu. Ove tzv. tumorske promene, uglavnom su bezazlene i prolaze spontano, ali ima i onih koje zahtevaju dugotrajno liječenje, a ponekad i operaciju
– Ciste se najčešće javljaju na jajnicima i dojkama, ali se mogu naći i pored jajnika i jajovoda, kao i u vagini. Ako je cista na ulazu u vaginu, govorimo o cisti Bartolinijeve žlijezde koja zna da bude veoma neprijatna.
Najčešće su u reproduktivnom periodu, ali ih dobijaju i sasvim mlade djevojke i žene u zrelom dobu.
– Svaka cista je različita, pa je i terapijski pristup različit. Nekad je dovoljno samo praćenje bez terapije. Nekad su rješenje kontraceptivne pilule, nekad progesteronska terapija ili hormonska terapija, odnosno analozi GnRH, a nekada problem rješavaju samo antibiotici. Postoje i slučajevi kada ciste moraju da se operišu, i to prevashono laparoskopski.
Ljekari, kaže, uvek pokušavaju da ciste izlječe bez operacije.
– Kod mladih žena svaka operacija oštećuje funkciju jajnika. Čak i prilikom najmanje invazivne laparoskopije uvjek se ošteti i dio zdravog tkiva i smanji broj jajnih ćelija.
Maligne ciste se pak rijetko javljaju kod mlađih žena, ali i to je moguće, zbog čega doktori savetuju redovne posjete ginekologu kako bi se bolest otkrila na vrijeme.
– Maligne ciste se najčešće javljaju posle 40. godine, u šestoj i sedmoj deceniji života, i tada se primjenjuju posebni onkološki protokoli.
Ciste na jajnicima
Na jajniku su najčešće vodene ciste koje nastaju kad u toku redovnog mjesečnog ispuštanja jajne ćelije iz jajnika folikul u kome je ćeliija bila ne pukne, već nastavi da raste. One ili nestaju same od sebe ili uz hormonsku terapiju.
– U čokoladne ciste spadaju endometrioza, zalutala sluznica materice, dermoidne ciste i druge kompleksne ciste benignih i malignih karakteristika.
Najviše problema pravi cista Bartolinijeve žlijezde, koja nije životno opasna, ali je vrlo bolna za pacijentkinju.
– Kada se zatvori spoljašnji kanal te žlijezde i nakupi gnojni sadržaj u njoj, ona se naglo uvećava, nekad čak do veličine pomorandže. Trajno riješenje je da se hirurški odstrani kapsula ciste kako se opet ne bi napunila.
Ciste na dojkama
Ciste na dojkama su veoma česte kod djevojaka i žena u reproduktivnom dobu. Kad su pojedinačne, po pravilu su nešto veće i izolovane, žene ih mogu same napipati ili ih otkriva ljekar na kontrolnom pregledu. Međutim, mnogo su češće displazione mikrocistične promjene kada se u dojkama na ultrazvuku vidi više mikrocistica. Veličina im je najčešće pet-šest milimetara u prečniku.
– Tačan uzrok nastanka cista na dojkama se ne zna. Svakako da hormoni značajno utiču na promjene u tkivu dojke. Neke ciste na dojkama zahtjevaju biopsiju, i tada se radi punkcija i sadržaj se šalje na citologiju, dok se druge samo prate.
Savjetuje se samopregled dojki jednom mjesečno, i to odmah nakon ciklusa, kao i odlazak kod ljekara specijaliste bar jednom godišnje, pogotovo ako žena ima više od 40 godina.
