Prostata je muška polna žlijezda koja predstavlja dio muškog reproduktivnog sistema. Nalazi se između bešike i rektuma, a okružuje uretru, cijev koja provodi mokraću iz bešike kroz penis. Ona proizvodi materije koje ulaze u sastav ejakulata (sperme)
Normalna prostata je veličine i oblika kestena. Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graška. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik.
Prosječne dimenzije prostate su: 3.5 x 4.5 x 2.5 cm, a težina normalne prostate se kreće između 16 i 22 grama. Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja ćelija, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili doborćudno uvećanje prostate.
Sastoji se od glatkih mišićnih ćelija i žljezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žljezdano tkivo proizvodi sjemenu plazmu. U sjemenoj tečnosti se nalaze materije koje imaju razna biološka dejstva: prostaglandini, imunoglobulini, spermin, fruktoza, limunska kiselina, razni enzimi itd. Prostaglandini su važni za procese kao što su erekcija, ejakulacija, pokretljivost spermatozoida. Sekret prostate sadrži i materije koje štite repoduktivne i mokraćne puteve od infekcije. U njoj se nalaze mnogi aktivni sastojci čija je svrha da štite spermatozoide, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.
Bolesti i poremećaji prostate
Statistike su pokazale da od svih unutrašnjih organa čovjeka prostata najčeše oboljeva. Kao najčešči poremećaji prostate navode se:
– Benigna hiperplazija prostate
– Upala prostate – Prostatitis
– Rak prostate
– Prostatatodinija
