Autizam je u skupini težih smetnji u razvoju koje se javljaju u ranom djetinjstvu, obično prije 3 godine. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici ove bolesti utječu na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima.
Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastu. Nije jasno je li riječ o stvarnom povećanju ili je to posljedica veće informiranosti liječnika i roditelja.
Iako ne postoji lijek za autizam, intenzivno, vrlo rano liječenje može napraviti veliku razliku u kvaliteti života mnoge djece s ovim poremećajem.
Djeca s autizmom obično imaju poteškoće u tri ključna područja razvoja – socijalna interakcija, komunikacija i ponašanje. No, budući da se simptomi i ozbiljnost autizma uvelike razlikuju, dvoje djece s istom dijagnozom mogu djelovati vrlo različito i imati različite vještine.
U većini slučajeva, djeca s teškim autizmom imaju vrlo izražene poteškoće ili potpunu nemogućnost komunikacije i interakcije.
Neka djeca pokazuju znakove autizma već u ranom djetinjstvu, dok se druga razvijaju normalno tijekom prvih nekoliko mjeseci ili godina život, no onda iznenada postaju povučena ili agresivna odnosno, u nekim slučajevima, gube stečene kompetencije.
Premda u većini slučajeva djeca s autizmom imaju jedinstven uzorak ponašanja, postoje i neki zajednički simptomi autizma.
Gubitak socijalnih vještina:
- Djeca se ne odazivaju na svoje ime
- Imaju slab kontakt očima
- Ponekad se čini da vas dijete ne čuje
- Dijete se opire maženju i držanju
- Dijete nije svjesno tuđih osjećaja
- Izbjegava igru s drugom djecom i povlači se u vlastiti svijet
- Ne traži pomoć
Smanjena sposobnost komunikacije:
- Dijete ne razgovara ili odgađa odgovore
- Gubi prethodno stečenu sposobnost za izgovaranje riječi ili rečenica
- Izbjegava kontakt očima prilikom razgovora
- Govori neuobičajenim tonom ili ritmon (monoton glas)
- Ne možete započeti razgovor s djetetom
- Ponavlja riječi ili fraze, ali ne razumije njihov značaj
- Ne razumije jednostavna pitanja ili upute
Poteškoće u ponašanju:
- Dijete ponavlja pokrete, primjerice ljuljanja ili zmahivanja rukom
- Razvija određene rutine ili rituale i intenzivno reagira na svaku promjenu
- Neprestano se kreće
- Fascinirano je detaljima objekta, kao što je primjerice kotačić autića, ali ne razumije predmet u cjelini
- Neobično je osjetljivo na svjetlost, zvuk i dodir, a ipak nesvjesno boli
- Može imati neobične navike u prehrani, primjerice, konzumiranje samo nekoliko vrsta hrane ili sklonost prema neobičnim stvarima, poput krede ili prljavštine
- Često radi stvari koje mogu dovesti do samoozljeđivanja, poput lupanja glavom od krevet ili zid
Mala djeca s autizmom također imaju poteškoće s dijeljenjem iskustava s drugima. Ipak, rani razvoj socijalnih vještina od presudne je važnosti da za kasniji razvoj komunikacije i društveni razvoj.
Kako odrastaju, neka djeca s autizmom ostvaruju veći angažman s drugima i pokazuju manje poremećaja u ponašanju. Neki, obično oni s najblažim simptomima, s vremenom mogu voditi potpuno ili gotovo normalan život. Drugi, međutim, i dalje imaju poteškoća s komunikacijom ili socijalnim vještinama te u tinejdžerskim godinama imaju izražene probleme u ponašanju.
Jedan dio djece s autizmom sporo usvaja nova znanja i vještine, a neki imaju i umanjenu inteligenciju. Ipak, najčešće djeca s autizmom imaju normalnu do vrlo visoku inteligenciju. Ta djeca brzo uče, ali imaju problema u komunikaciji i primjeni onoga što znaju u svakodnevnom životu i društvenim situacijama. Postoji i dio djece s autizmom koji su pravi mali “mudraci”. Ta djeca imaju izuzetne vještine u određenom području, kao što su umjetnost, matematika ili glazba.
Kada posjetiti liječnika?
Djeca se razvijaju svojim tempom, a mnoga od njih ne slijede “rokove” koje možete pronaći u nekim “roditeljskim knjigama”. No, djeca s autizmom obično pokazuju neke znakove usporenog razvoja u prvoj godini života.
Ako sumnjate da vaše dijete ima autizam, razgovarajte o vašoj zabrinutosti sa svojim liječnikom. Simptomi povezani s autizmom mogu ukazivati i na druge poremećaje u ponašanju.
Znakovi zbog kojih biste se trebali posavjetovati s vašim liječnikom su:
- Dijete ne pokazuje sretne izraze i ne smije se u dobi do 6 mjeseci
- Dijete ne oponaše zvukove i izraze lica do 9 mjeseca
- Dijete ne guguće do dobi od 12 mjeseci
- Dijete ne pokazuje nikakve geste (primjerice ne pokazuje na stvari ili maše) do dobi od 12 mjeseci
- Dijete uopće ne govori do dobi od 16 mjeseci
- Dijete ne izgovara nikakve fraze do dobi od 2 godine
- Dijete gubi stečene vještine komunikacije ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi
Uzroci autizma
Autizam nema poznatih uzroka. S obzirom na složenost bolesti, kao i činjenicu da se simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju, vjerojatno postoji više mogućih uzroka. Genetika i okolina mogu igrati ulogu.
Genetski problemi koji utječu na autizam
Čini se kako je nekoliko gena uključeno u autizam. Neki mogu učiniti da su djeca osjetljivija na poremećaje, drugi utječu na razvoj mozga odnosno na način na koji moždane stanice komuniciraju. Također, neki geni mogu odrediti težinu simptoma.
Utjecaj gena se razlikuje u svakom individualnom slučaju, no sigurno je da je vrlo bitan, bez obzira je li riječ o nasljednom genetskom poremećaju ili onom koji se razvio spontano.
Okolišni čimbenici koji utječu na autizam
Znanstvenici trenutno istražuju imaju li na autizam utjecaj čimbenici poput virusnih infekcija, komplikacija u trudnoći ili štetnih tvari.
Jedna od najvećih kontroverzi u autizmu je tvrdnja da postoji veza izmađu autizma i nekih dječjih cjepiva, osobito MMR cjepiva protiv ospica – zaušnjaka – rubeole.
Unatoč opsežnim istraživanjima, nema pouzdanih studija koje pokazuju vezu između autizma i cjepiva.
Faktori rizika nastanka autizma
Autizam jednako zahvaća svu djecu, ali neki čimbenici povećavaju rizik:
- Spol djeteta – dječaci imaju četiri do pet puta veću vjerojatnost da razviju autizam od djevojčica
- Obiteljska anamneza – obitelji koje imaju jedno dijete s autizmom imaju povećan rizik da će i drugo dijete razviti poremećaj
- Ostali poremećaji – djeca s određenim medicinskim poteškoćama imaju veći rizik od autizma. Ti poremećaji uključuju Fragile X sindrom, nasljednu bolest koja uzrokuje intelektualne probleme, gomoljastu sklerozu, stanje u kojem se u mozgu razvijaju benigni tumori, te neurološki poremećaji kao što je Tourettov sindrom i epilepsija, koja uzrokuje napadaje.
- Dob roditelja – postoje indikacije da dob roditelja predstavlja faktor rizika za nastanak autizma odnosno da je autizam češći kod djece koja imaju starije roditelje. Ipak, nije provedeno dovoljno istraživanja kako bi se potvrdile ove teze.
Liječenje autizma
Ne postoji lijek za autizam, pa čak ni terapija koja bi odgovarala svima. Liječenje je vrlo individualno, a cilj je prvenstveno povećanje djetetovih sposobnosti smanjivanjem simptoma i podrška u razvoju i učenju.
Liječenje autizma može uključivati terapije usmjerene na:
- Ponašanje i komunikacijske terapije – mnogi programi su usmjereni na rješavanje niza socijalnih, jezičnih i bihevioralnih poteškoća povezanih s autizmom. Terapija je djelomično usmjerena na smanjenje problema u ponašanju i stjecanje novih vještina, dok je drugi fokus na tome kako postupati u društvenim situacijama ili pomoći djetetu da ostvari bolju komunikciju.
- Obrazovanje – djeca s autizmom mogu vrlo dobro usvajati nova znanja u sklopu strukturiranih obrazovnih programa. Razvijeni programi stručnjaka i razne aktivnosti poboljšavaju djetetove socijalne i komunikacijske vještine, ponašanje i vještinu improvizacije. Predškolska djeca koja su upućena na intenzivnu, individualnu terapiju vrlo dobro napreduju.
- Obiteljska terapija – tijekom obiteljske terapije roditelji i članovi obitelji mogu naučiti kako razviti interakciju i komunicirati sa djetetom na način koji njemu odgovara, kako rješavati probleme u ponašanju te kako razviti vještine koje su potrebne bi pomogli djetetu u njegovom razvoju.
- Lijekovi – premda se autizam ne može izliječiti, određeni lijekovi mogu pomoći vašem djetetu u kontroli simptoma. Primjerice, antidepresivi mogu biti propisani za anksioznost ili antipsihotici za probleme u ponašanju. Lijekovi se propisuju i ukoliko je autizam popraćen hiperaktivnošću djeteta.
Alternativne metode liječenja autizma
U liječenju autizma koriste se mnoge alternativne i komplementarne metode kojima se nastoje smanjiti simptomi autizma. Primjer su kreativne terapije, koje su usmjerene na smanjenje djetetove osjetljivosti na dodir ili zvuk kroz glazbu ili slikanje; terapije bazirane na poboljšanju senzornih sustava i sl.
Djeca s autizmom različito reagiraju na ovakve oblike terapija i zato se preporučuje savjet potražiti od stručne osobe.
