Iako viskokalorično, suho voće je riznica svih hranjivih sastojaka potrebnih organizmu, kojih ima mnogo više nego u svježem voću.
Zbog hranjivih vrijednosti koje su izuzetne, suho voće treba jesti što češće, naročito zimi, a posebno suhe šljive, grožđice, suhe smokve, marelice, datulje i brusnice. Nutricionisti ističu da je suho voće prepuno korisnih sastojaka, kao što su bjelančevine, vitamini, minerali, vlakna. Savršeno “grije” i štiti organizam od hladnoće, jer osigurava dodatnu energiju. Prednost suhog voća je iu tome što energija koju daje veoma brzo stiže u krvotok, zbog čega se posebno preporučuje sportašima poslije treninga.
Odlično je i za osobe koje imaju povišen holesterol i može biti odlična zamjena za grickalice bogate mastima. Zbog svoje hiperkaloričnosti suho voće se jedino ne preporuča osobama koje žele smršaviti. Nutricionisti savjetuju da suho voće jedete za doručak ili kao zakusku, jer to pomaže probavu, ali i da ga nikada ne treba jesti poslije glavnog obroka.
Međutim, ako se zanemari obilje kalorija, za suho voće može se reći da predstavlja pravu riznicu svega što čovjeku treba i to u mnogo većim količinama nego kada je voće u svježem stanju.
Osim vode i masti, suho voće obiluje bjelančevinama, vlaknima, vitaminima, mineralima, šećerima … pa je idealna namirnica kojom treba započeti dan. Vitamini su neophodni za održavanje dobrog imuniteta, među kojima poseban značaj ima antioksidansni koktel od vitamina C, E i beta karotena. Suhe marelice i datulje krcate su vitaminom A, magnezijem, željezom, dok kalija imaju čak 1.370 mikrograma u sto grama. Datulje su posebno bogate vitaminima B1 i B5 kao i folnom kiselinom. U svježem stanju sadrže 55 posto šećera, koji se sušenjem dodatno koncentrira.
Zato je suha urma zahvalna za sprječavanje hipoglikemije. Datulje predstavljaju savršen prirodni izvor energije koji brzo daje snagu, a bez kasnijeg pada koncentracije šećera u krvi. Suhe jabuke su prebogate kalcijem i vitaminom B6, dok suhe šljive, zahvaljujući visokom postotku vlakana sprječavaju zatvor.
Suho voće svatko može i sam napraviti, prirodnim sušenjem na suncu, u posebnim pećima za te svrhe, ili jednostavno u pećnici zagrijanoj između 50 i 70 stupnjeva, na aluminijskoj foliji.
Gdje god sušeno, suho voće je meko, ukusno, slasno i nadasve zdravo. Jedina mana je što za pojedine voćke treba izdvojiti prilične količine u svježem stanju, kao što je, primjerice, marelica.
Da bi se dobio kilogram suhih, treba osušiti šest kilograma svježih marelica.
U našim krajevima najzastupljenije suho voće je suha šljiva. Ova voćka od davnina predstavlja sastavni dio prehrane, jer regulira probavu i otklanja opstipaciju. Zna se i da snižava kolesterol, pa tako i štiti srce.
Ženama se preporučuje da svakoga dana uzimaju deset do dvanaest suhih šljiva, koje će pomoći spriječiti gubitak koštanog tkiva, uzrokovanog opadanjem razine estrogena.
Uz suhe jabuke, višnje i kruške, suhe šljive su zahvalne u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda za dijabetičare, jer sadrže šećerni alkohol sorbitol. Osim toga, savršen su dodatak cerealijama u doručku, u kolačima, a od njih može se pravi i pire kao namaz za jutarnji tost.
Suhe smokve sadrže puno pektina, topivog vlakna koje može smanjiti kolesterol u krvi. Sadrži i triptofan koji osigurava dobar san i pomaže mozgu da pravilno iskoristi glukozu, odnosno šećer. Također, pospješuje i dobru cirkulaciju.
Važan je podatak da u sto grama sirove smokve ima čak 17,5 miligrama magnezija, dok ista količina suhih smokava sadrži trostruko više ovog minerala. A magnezij jedan od ključnih čimbenika za zaštitu organizma od utjecaja psihičkog stresa, i predstavlja pravi melem za stanice živčanog sustava.
Suhe smokve su zbog magnezija voćka izbora za prehranu mišića, kvalitetu krvnih žila i živčanih stanica.
U sušenom obliku brusnica predstavlja pravi prirodni antibiotik za uništavanje štetnih bakterija i gljivica u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebno antibakterijsko djelovanje, pokazala su istraživanja, s posebnim osvrtom na ešerihiju koli, ključnog izazivača urinarnih infekcija.
Spremljena kao čaj sušena brusnica postiže izuzetno učinak i protiv helicobacter pylori, bakterije odgovorne za nastanak čira na želucu. Također, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa. Pomaže i pri obnovi vida, smanjuje šećer u krvi i preventivno djeluje na očuvanje srca i krvnih žila.
Osušena borovnica također je djelotvorna jer sadrži brojne vrijedne sastojke, među kojima posebno flobatanin, mješavinu raznih antocijanskih heterozida, invertni šećer, organske kiseline – jabučnu, limunsku i ćilibarne, pektin, vitamin C, karoten. Borovnice se suše u hladu ili u pećnici na 40 stupnjeva. Ovako osušene predstavljaju blagotvorno sredstvo u preventivi i terapiji avitaminoze i hipovitaminoze, kao iu liječenju neinfektivnog proljeva kod djece. Osušeni zreli plodovi preporučuju se i za spravljanje kompota koji je istovremeno i hranjiv i ljekovit i utječe na jačanje vida.
Među sušenim voćem višnja zauzima posebno mjesto. Ona je jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, sastojka koji kontrolira unutarnji sat u organizmu i regulira spavanje. Zato znanstvenici koji su se bavili istraživanjem njezinih svojstava preporučuju da osobe koje pate od nesanice jedan sat prije spavanja popiju čaj spremljen od suhih višanja. Osim toga, čaj od osušenih višanja pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega i mokraćnog mjehura
ZA VITALNOST I JAKE NERVE
Pri ruci bi uvijek trebao imati suho voće, jer ono sadrži tri važne vitalne tvari, poručuje bečki stručnjak profesor dr Hademar Bankhofer. Suho voće sadrži magnezij, mineral protiv stresa, vitamine B kompleksa za jake živce i oligoelement željezo za vitalnost. Zbog intenzivnog žvakanja suho voće na ovaj način potiče probavu, kao i cirkulaciju u predjelu glave. Sušene banane i jabuke prednjače u odnosu na druge voćke po sadržaju ovih sastojaka i treba ih uzimati kao alternativu slatkišima, jer predstavljaju savršen štit u stresnim situacijama. Najbolje ga je isjeckati sitno i pomiješati s jogurtom ili muslijem za doručak.
