Glavobolja je jedna od najčešćih tegoba i većina ljudi je iskusi povremeno. Ipak, nije svaka glavobolja ista. Migrena je neurološko stanje koje može izazvati mnogo više od samog bola u glavi. Prepoznavanje razlike između uobičajene glavobolje i migrene može pomoći da se simptomi pravilno procijene i da se, kada je potrebno, potraži odgovarajuća pomoć.
Kako izgleda obična glavobolja?
Glavobolja može imati različite uzroke. Česta je tzv. tenzijska glavobolja, koja se povezuje sa stresom, umorom, dugotrajnim sjedenjem, napetošću mišića vrata ili nedostatkom sna.
Najčešće se opisuje kao:
- pritisak ili stezanje oko glave,
- bol blagog do umjerenog intenziteta,
- bol koji zahvata obje strane glave,
- osjećaj „obruča“ ili težine u glavi.
Kod tenzijske glavobolje svakodnevne aktivnosti uglavnom ne pogoršavaju značajno bol, a mučnina i povraćanje obično nisu prisutni.
Kako prepoznati migrenu?
Migrena je više od jake glavobolje. Napad može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a bol je često pulsirajuća i srednje do jake jačine.Tipično se može javiti na jednoj strani glave, ali nije uvijek tako.
Kod migrene se često pojavljuju i:
- mučnina ili povraćanje,
- osjetljivost na svjetlost,
- osjetljivost na buku,
- potreba za odmorom u tihoj i zamračenoj prostoriji,
- pogoršanje bola pri fizičkoj aktivnosti.
Zbog toga osoba tokom migrenoznog napada često ne može normalno obavljati svakodnevne aktivnosti.
Šta je migrena s aurom?
Kod nekih osoba napadu migrene prethodi aura, odnosno prolazni neurološki simptomi.
Aura može uključivati:
- bljeskove ili svjetlucanje pred očima,
- cik-cak linije ili druge promjene u vidnom polju,
- trnjenje lica ili ruke,
- poteškoće s govorom.
Aura najčešće traje ograničeno vrijeme i potpuno se povlači. Međutim, novonastale neurološke smetnje ne treba automatski pripisati migreni, posebno ako se prvi put pojavljuju.
Migrena ne mora uvijek značiti jaku glavobolju
Kod nekih osoba mogu se javiti simptomi karakteristični za migrenu uz vrlo blagu glavobolju ili čak bez glavobolje.Također, migrena ne mora uvijek biti jednostrana, niti svaka migrena izgleda potpuno isto.Zbog toga je za dijagnozu važan obrazac simptoma koji se ponavlja kroz vrijeme.
Šta može pokrenuti migrenu?
Okidači se razlikuju od osobe do osobe. Neki od češćih su:
- nedostatak sna ili promjena ritma spavanja,
- stres,
- preskakanje obroka,
- dehidracija,
- hormonalne promjene,
- jaka svjetlost ili buka,
- određeni mirisi,
- alkohol kod nekih osoba,
- pojedine namirnice.
Korisno je voditi dnevnik glavobolje i zapisivati kada se napad pojavio, koliko je trajao i šta mu je prethodilo. To može pomoći u prepoznavanju ličnih okidača.
Kada glavobolja zahtijeva pregled?
Ako se glavobolje često ponavljaju, postaju intenzivnije ili mijenjaju svoj uobičajeni obrazac, preporučuje se razgovor s ljekarom.
Posebno je važno javiti se ljekaru ako:
- glavobolje postaju sve češće,
- ometaju posao, školu ili svakodnevne aktivnosti,
- potrebni su lijekovi protiv bolova sve češće,
- glavobolja se prvi put pojavila u kasnijoj životnoj dobi,
- bol se javlja nakon povrede glave,
- glavobolju prate neurološki simptomi.
Kada je glavobolja hitan znak?
Iznenadna, veoma jaka glavobolja koja nastaje naglo i dostiže maksimalan intenzitet u vrlo kratkom vremenu zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Hitno se treba javiti i ako se uz glavobolju pojave:
- slabost ili utrnulost jedne strane tijela,
- poremećaj govora,
- gubitak ili ozbiljan poremećaj vida,
- konfuzija ili gubitak svijesti,
- visoka temperatura i ukočen vrat,
- ponavljano povraćanje,
- nova jaka glavobolja nakon povrede glave.
Takvi simptomi ne moraju značiti ozbiljno stanje, ali zahtijevaju brzu procjenu.
Kako se liječi migrena?
Liječenje zavisi od učestalosti i intenziteta napada. Može uključivati lijekove koji se uzimaju tokom napada, ali kod učestalih migrena i preventivnu terapiju.Važan dio kontrole migrene su i redovan san, dovoljno tečnosti, redovni obroci, fizička aktivnost i prepoznavanje vlastitih okidača.Prečesto uzimanje lijekova protiv glavobolje može, paradoksalno, dovesti do pojave glavobolja zbog prekomjerne upotrebe lijekova. Zato je kod učestalih tegoba važno razgovarati s ljekarom o odgovarajućem načinu liječenja.
Migrena nije „samo glavobolja“
Tenzijska glavobolja i migrena mogu izgledati slično, ali se razlikuju po karakteru bola, pratećim simptomima i uticaju na svakodnevni život.Ako glavobolje postaju učestale, intenzivne ili se njihov karakter mijenja, nemojte se samo navikavati na njih. Neurološki pregled može pomoći da se utvrdi o kakvoj se glavobolji radi i da li je potrebno liječenje.