Sve više nas je koji oko sebe imamo barem jednu osobu u svojoj blizini, koja ima neku od bolesti štitnjače. Štitnjača svojim hormonima utječe na gotovo sve metaboličke procese u organizmu
Njeni hormoni reguliraju potrošnju kalorija i proizvodnju energije u organizmu, utječu na rad srca, probavu, mišiće, razinu kolesterola, pa čak i na psihološko stanje čovjeka. Zbog sve veće učestalosti ovih bolesti, potrebno je pisati i pričati o njima, kako bi svaki pojedinac na vrijeme uočio simptome i izbjegao eventualne dugoročne posljedice.
Položaj štitnjače
Počet ćemo sa hipertireozom. To je bolest uzrokovana pojačanim lučenjem hormona štitnjače. Hipertireoza se može razviti u svakoj životnoj dobi, iako najčešće u žena između 20. i 50. godina. U muškaraca je 3-4 puta rjeđa, premda je i kod njih ovaj poremećaj sve češći.
Simptomi hipertireoze ovise o uzroku nastanka bolesti te o jačini poremećaja. Najčešći simptomi su:
– nervoza, promjene u ponašanju, slabost i umor
– drhtanje ruku, ubrzan i neravnomjeran rad srca, lupanje srca, gubitak daha, čak i prilikom odmora
– povećana neugoda boravkom u toplim prostorijama i teže podnošenje topline, prekomjerno znojenje
– učestalo obavljanje velike nužde, ponekad i proljev
– kosa je tanka, svilenkasta, prorijeđena i često opada, a nokti su krhki, lako pucaju i odvajaju se od ležišta;
– gubitak tjelesne težine
– koža je topla, vlažna i meka, a ponekad se javlja crvenilo dlanova i depigmentacija ograničenih područja kože (vitiligo)
– kod žena, moguća je i pojava neredovite mjesečnice ili pak potpunog gubitka mjesečnice
– kod Basedowljeve bolesti je vrlo čest (iako ne i uvijek prisutan ) nalaz egzoftalmusa na očima: karakterističan pogled s razmaknutim kapcima, rijetko treptanje, zaostajanje kapaka pri pogledu prema gore, a oči često suze. Smanjena oštrina vida može upućivati na oštećenje očnog živca.
– gušavost, bezbolno uvećanje štitne žlijezde
– zadebljani nokti
– crvenilo i zadebljanje kože na cjevanicama i gornjem dijelu stopala
Ova bolest se dijagnosticira na osnovu bolesnikovih tegba, palpiranjem štitnjače, gdje se može osjetiti njeno uvećanje ili čvorasta struktura. Važna dijagnostička metoda je analiza hormona štitnjače u krvi, te UZV sa punkcijom i scintigrafija sa radioaktivnim jodom. Nije uvijek potrebno napraviti sve ove pretrage.
Liječenje ove bolesti vrši se na 3 načina:
1. antitireoidnim lijekovima (tireostatici)
2. radioaktivnim jodom
3. kirurškim zahvatom odstranjenja dijela ili cijele štitnjače.
Nakon liječenja ili odstranjenja štitnjače u cijelosti, bolesnici često odu u hipotireozu ili stanje smanjenog lučenja hormona štitnjače ili totalnog nedostatka tih hormona. Tada dajemo nadomjestnu terapiju. (O hipotireozi u slijedećem postu:)
Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35. godini života, te iste preglede ponavljati svakih 5 godina. Hipertireoza koja se ne liječi može ozbiljno utjecati na mnoge aspekte vašeg zdravlja. Vremenom može dovesti do ubrzanog rada srca, atrijalne fibrilacije ili čak prestanka rada srca. Stoga obratite pozornost na svoje zdravlje, na svoju štitnu žlijezdu!
